Jean-Jacques Rousseau, je osim opće poznatog važnog poklika "Povratak prirodi!", imao i priliku primijetiti, da su za sreću važni "dobar bankovni račun, dobar kuhar i dobra probava". Bio je u pravu. Kad nam probava pati, nije ugodno. Učinci loše probave osjećaju se i u drugim tjelesnim sustavima, a također utječu i na naše mentalno stanje. Još nas više ograničava uzburkana i nepredvidiva probava koja zahtijeva i blizinu toaleta. Nasuprot tome, probavne smetnje se mogu manifestirati i kao konstipacija. Često se nalazimo u nedoumici trebamo li odabrati probavne enzime, probiotike ili njihovu kombinaciju. Da bismo odgovorili za što se odlučiti i što možemo učiniti, prvo moramo znati razlog naših probavnih tegoba.

 

Niz uzastopnih događaja, u kojima se hrana mehanički obrađuje zubima i kemijski obrađuje želučanim sokovima te probavnim enzimima, naziva se probava. Kroz cijelu duljinu probavnog trakta naši se obroci razgrađuju na osnovne čestice: jednostavne šećere, aminokiseline, dipeptide, tripeptide, masne kiseline, etanol, poliole, vitamine, minerale i nukleotide. Ovi elementi mogu proći kroz crijevnu stijenku u krvotok i opskrbiti ciljne stanice.

 

Zubi usitnjavaju hranu time joj smanjuju površinu - to je mehanički dio probave. U ustima počinje i kemijska probava koja se odvija uz pomoć enzima. Enzimi su biokatalizatori koji ubrzavaju kemijske reakcije. Takvu zadaću imaju i u gastrointestinalnom traktu. U ustima se mljeveni sadržaj, pomiješan sa slinom, susreće s amilazom, enzimom za kemijsku razgradnju škroba. Želučani sokovi u želucu sastoje se od želučane kiseline, lipaze (enzima koji razgrađuje masti) i pepsina. Klorovodična ili želučana kiselina, koju luče parijetalne stanice, prvo deaktivira štetne mikroorganizme ili dezinficira sadržaj koji je ušao u želudac. Dalje, lipaza pomaže u probavi masti, a želučana kiselina i pepsin, glavni enzim, odgovoran za razgradnju proteina, također čine prve korake u probavi proteina.

Odgovarajući pH želučanog sadržaja iznimno je važan. Nedovoljno kiselo okružje u želucu ili preskromno stvaranje želučane kiseline često je zanemaren probavni problem. Hipoklorhidriju, kako nazivamo smanjeno izlučivanje klorovodične kiseline iz parijetalnih stanica stijenke želuca, također često prati infekcija želučanom bakterijom H. Pylori. Čest odgovor na stres je smanjeni apetit, zbog čega je smanjeno i lučenje probavnih sokova i probavnih enzima. Obrok, konzumiran na brzinu, obično duže ostaje u želucu.

Previše bazičan pH želučanih sokova ili premalo želučane kiseline općenito koči pravilnu probavu, a postoji i veća mogućnost zaraze patogenim mikrobima, koji se mogu unijeti u organizam posnom prehranom. Dugotrajna terapija inhibitorima protonskih pumpi za smanjenje želučane kiseline često može dovesti do hipoklorhidrije. Prenisko lučenje želučane kiseline ili nedovoljno kisela sredina u želucu utječe na slabije lučenje pepsina, koji je neophodan za kemijsku probavu proteina.

Znakovi neoptimalnog lučenja želučane kiseline su nadutost, pritisak u želucu te osjećaj da hrana u želucu stoji. U takvim slučajevima ima smisla posegnuti za proizvodom koji sadrži probavne enzime, budući da neadekvatna probava već u želucu, nije dobar znak za nastavak probave u tankom crijevu. Nekim proizvodima na tržištu dodane su i biljke za koje se zna da reguliraju izlučivanje želučanih sokova (žuti srčanik) i žuči (artičoka). No, određene biljke poput kardamoma i komorača, mogu ublažiti nadutost, grčeve i vjetrove, zbog čega su česti sastojci dječjih čajeva.

Najintenzivnija probava odvija se u tankom crijevu. Iz gušterače se u dvanaesnik izlučuju probavni enzimi kao što su pankreasna amilaza, tripsin, kimotripsin i elastaza, enzimi odgovorni za razgradnju proteina na aminokiseline, dipeptide i tripeptide. Gušterača također luči lipazu, koja razgrađuje trigliceride (masnoće), emulgirane sa žuči, na masne kiseline.Istodobno se stvaraju različiti enzimi na četkastoj membrani duž tankog crijeva. Oni su odgovorni za kemijsku probavu različitih šećera: mliječnog šećera ili laktoze, stolnog šećera i drugih šećera, koji se nalaze u hrani. Uz pomoć proteaza, koje se također proizvode na četkastoj membrani, nastavlja se kemijska probava proteina ili peptida, koja je već započela u želucu.

S godinama se na četkastoj membrani proizvodi sve manje enzima laktaze, pa se procjenjuje da je između 50-70% odraslih osoba intolerantno na laktozu. Intolerancija na laktozu uzrokuje grčeve u području trbuha, pojačano stvaranje plinova, nadutost, proljev ili zatvor. I u tim slučajevima problemi se mogu lako riješiti dodavanjem probavnog enzima laktaze, samog ili u kombinaciji s drugim probavnim enzimima. U novije vrijeme sve se više govori o poremećajima probave i apsorpcije ugljikohidrata. Pretpostavlja se da u slučajevima nedovoljne sinteze probavnih enzima za razgradnju ugljikohidrata na četkastoj membrani, probavnu funkciju preuzimaju anaerobne bakterije i arheje. U zamjenu za probavu raznih šećera, oni proizvode plinove, uglavnom vodik i metan. Plinovi zarobljeni u trbušnoj šupljini uzrokuju tegobe koje nazivamo funkcionalnim probavnim smetnjama. Kreću se od blagih, npr. pojačano stvaranje plinova i vjetrova, pa sve do vrlo neugodnih koji mogu značajno ometati kvalitetu života: grčeviti bolovi u trbuhu zbog jake nadutosti, proljevi i konstipacije. Tromjesečna dijeta low FODMAP u kombinaciji s dodatkom što šireg spektra različitih probavnih enzima pokazala se vrlo uspješnom.

Bakterije mliječne kiseline ili probiotici dodaju se kad nam je narušena supermoć mikroba u crijevima. Posebno joj šteti visokoprerađena hrana bez vlakana, stres, povremeno konzumiranje alkohola. Također je dobro razmotriti dopunu probioticima nakon svake antibiotske terapije ili tijekom kontinuirane ili dugotrajne terapije drugim lijekovima (npr. kontracepcijskim pilulama).Crijevna mikrobiota osjetljiva je i na infekcije gastrointestinalnog trakta patogenim organizmima (virusima, štetnim bakterijama), s čime se najčešće susreću roditelji mališana u vrtićima. Odgovarajući dodatak koji sadrži odgovarajuće sojeve sigurnih probiotičkih bakterija može skratiti vrijeme oporavka. Svi putnici odavno su svjesni važnog utjecaja probiotičkih pripravaka. U inozemstvu se naša crijevna mikrobiota može susresti s brojnim mikrobima, na koje inače nije navikla. Gastrointestinalne smetnje se tijekom putovanja izbjegavaju konzumacijom flaširane vode, dobro kuhanom hranom i obogaćivanjem crijevnih populacija probiotičkim bakterijama. Odgovarajuća crijevna mikrobiota utječe na mnoge tjelesne sustave. Pravovremena nadopuna laktobacilima i bifidobakterijama, i prije nego što se počnu pojavljivati ​​sezonske infekcije probavnog trakta i sluznica respiratornog traka na našim prostorima, omogućuje dobrim bakterijama da se uspješno pričvrste na crijevnu sluznicu. Mnoge korisne bakterije iz roda Lactobacillus također u crijevima proizvode serotonin. Stoga je mudro razmišljati o suplementaciji bakterijskim sojevima, koji se nazivaju i psihobiotici (Lactobacillus helveticus Rosell 52), posebice onda kada nam je život u sivim i tjeskobnim nijansama.

 

U tijelu se pak sve isprepliće. Često se jasni uzroci naših funkcionalnih probavnih smetnji ne mogu lako utvrditi. Ubijte dvije muhe jednim udarcem s proizvodima koji sadrže probavne enzime s probioticima. Jedan od takvih proizvoda je Terranova kompleks probavnih enzima. Ove biljne kapsule formulirane su kako bi pružile podršku probavnom sustavu i pomogle u održavanju optimalne probave. Također, pomaže razgraditi hranu i omogućuje bolju apsorpciju hranjivih tvari. 

U svakom slučaju, kod dugotrajnih ili ozbiljnih problema potrebno je konzultirati liječnika, koji će provesti potrebnu dijagnostiku i lakše utvrditi točan uzrok Vaših probavnih tegoba.

 

Literatura:

  • Burke M. (2019). Carbohydrate Intolerance and Disaccharidase Measurement - a Mini-Review. The Clinical biochemist. Reviews40(4), 167–174.
  • Joseph E. Pizzorno, Michael T. Murray, Herb Joiner-Bey, Asthma, Uredniki: Joseph E. Pizzorno, Michael T. Murray, Herb Joiner-Bey (2016), The Clinician's Handbook of Natural Medicine (3. izdaja),Churchill Livingstone, str. 65-81. ISBN 9780702055140.
  • Arthur Shulkes, Graham S. Baldwin, Andrew S. Giraud (2006), Urednik: Leonard R. Johnson,CHAPTER 49 - Regulation of Gastric Acid Secretion, Physiology of the Gastrointestinal Tract (4. izdaja), Academic Press, str. 1223-1258. ISBN 9780120883943.
  • Khalesi, S., Bellissimo, N., Vandelanotte, C. et al. A review of probiotic supplementation in healthy adults: helpful or hype?. Eur J Clin Nutr 73, 24–37 (2019)
  • Sarkar, A., Lehto, S. M., Harty, S., Dinan, T. G., Cryan, J. F., & Burnet, P. (2016). Psychobiotics and the Manipulation of Bacteria-Gut-Brain Signals. Trends in neurosciences39(11), 763–781.
  • Kines, K., & Krupczak, T. (2016). Nutritional Interventions for Gastroesophageal Reflux, Irritable Bowel Syndrome, and Hypochlorhydria: A Case Report. Integrative medicine (Encinitas, Calif.)15(4), 49–53.